Fritz Kreisler |
Musika Tufuga Faipese

Fritz Kreisler |

Fritz Kreisler

Aso fanau
02.02.1875
Aso o le oti
29.01.1962
Tomai
fatu pese, fai meafaifaaili
atunuu
Austria

O ai na faʻalogo i se galuega e tasi a Punyani, Cartier, Francoeur, Porpora, Louis Couperin, Padre Martini poʻo Stamitz ae ou te leʻi amata tusitusi i lalo o latou igoa? Na latou ola i luga o itulau o musika musika, ma o latou fatuga na galo i puipui o monasteries pe aoina le pefu i luga o fata o faletusi. O nei igoa e leai se isi mea na o atigi gaogao, o ofu tuai ua galo ia te a'u sa masani ona nana ai lo'u faasinomaga. F. Kleisler

Fritz Kreisler |

F. Kreisler o le tagata fai vaiolini mulimuli, o lana galuega o tu ma aga masani o le virtuoso-romantic art o le XNUMXth seneturi na faʻaauau pea ona atiaʻe, faʻafefeteina e ala i le prism o le vaaiga a le lalolagi o le vaitau fou. I le tele o itu, sa ia fa'atalitali atu i faiga fa'amatala o aso nei, ma aga'i atu i le sa'olotoga sili atu ma le fa'atonuina o fa'amatalaga. O le faʻaauauina o tu ma aga a Strausses, J. Liner, tala faʻasolopito o Viennese i le taulaga, na faia ai e Kreisler le tele o galuega tau vaiolini ma faʻatulagaga e lauiloa i luga o le tulaga.

Kreisler na fanau mai i le aiga o se fomaʻi, o se vaiolini amateur. Mai lona laitiiti, na ia faalogoina se quartet i totonu o le fale, na taitaia e lona tama. O le fatu pese K. Goldberg, Z. Freud ma isi tagata iloga o Vienna sa i ai iinei. Mai le fa o ona tausaga, na suesue ai Kreisler ma lona tama, sosoo ai ma F. Ober. Ua i ai i le matua o le 3 na ia ulufale atu i le Conservatory Vienna i I. Helbesberger. I le taimi lava e tasi, o le uluai faatinoga a le musika talavou na faia i le konaseti a K. Patti. E tusa ai ma le talitonuga o le fatuga, o Kreisler suʻesuʻe ma A. Bruckner ma i le 7 o ona tausaga e fatuina se manoa quartet. O faatinoga a A. Rubinstein, I. Joachim, P. Sarasate ua faia ai se aafiaga tele ia te ia. I le 8 o ona tausaga, na faauu ai Kreisler mai le Conservatory Vienna ma se pine auro. Ua manuia ana konaseti. Ae e manao lona tama e tuuina atu ia te ia se aoga e sili atu ona mamafa. Ma toe ulufale Kreisler i le conservatory, ae o lea ua i Paris. O J. Massard (faiaoga o G. Venyavsky) na avea ma ana faiaoga vaiolini, ma L. Delibes i le fatuga, o le na filifilia lana ituaiga o fatuga. Ma iinei, ina ua mavae le 9 tausaga, maua Kreisler se pine auro. I le avea ai o se tama e sefululua tausaga, faatasi ai ma le tamaititi aoga a F. Liszt o M. Rosenthal, na ia faia se taamilosaga i le Iunaite Setete, ma faia lana amataga i Boston ma se konaseti a F. Mendelssohn.

E ui lava i le manuia tele o le tamaititi faʻatauvaʻa, ae faʻamalosia e le tama le aʻoaʻoina atoatoa o faatufugaga. Ua tuua e Kreisler le vaiolini ma ulufale atu i le faleta'alo. I le sefuluvalu o ona tausaga, e alu i le malaga taamilo i Rusia. Ae, ina ua toe foi mai, na ia ulufale atu i se inisitituti faafomai, fatuina savali faamiliteli, taaalo i le Tyrolean ensemble ma A. Schoenberg, feiloai I. Brahms ma auai i le faatinoga muamua o lana quartet. Mulimuli ane, na filifili Kreisler e faia se tauvaga mo le vaega o vaiolini lona lua o le Vienna Opera. Ma - o se toilalo atoatoa! Ua filifili le tusiata lotovaivai e lafoai le vaiolini e faavavau. O le faalavelave na pasia i le 1896, ina ua faia e Kreisler se taamilosaga lona lua i Rusia, lea na avea ma amataga o lana galuega faatufugaga susulu. Ona, ma le manuia tele, e faia ana konaseti i Perelini i lalo o le taitaiga a A. Nikish. Sa i ai foi se feiloaiga ma E. Izai, lea na tele na aafia ai le faiga o Kreisler le vaiolini.

I le 1905, na faia ai e Kreisler se taamilosaga o vaiolini "Classical Manuscripts" - 19 miniatures na tusia o se faʻataʻitaʻiga o galuega masani o le 1935th seneturi. Kreisler, ina ia faʻafefeteina, natia lana tusitala, tuʻuina atu tala e fai ma tusitusiga. I le taimi lava e tasi, na ia lomia ai ana stylizations o le tuai Viennese waltzes - "O le Olioli o le Alofa", "The Pangs of Love", "Beautiful Rosemary", lea na i ai i lalo o faitioga faataumaoi ma tetee i transcriptions o musika moni. E leʻi oʻo i le XNUMX na taʻutaʻu atu ai e Kreisler le pepelo, o le au faitio.

Kreisler taamilo soo i Rusia, taaalo ma V. Safonov, S. Rachmaninov, I. Hoffmann, S. Kusevitsky. I le taimi o le Taua Muamua a le Lalolagi, na tofia ai o ia i le autau, latalata i Lvov na osofaia e le Cossacks, na manua i le ogavae ma sa togafitia mo se taimi umi. Na ia alu i Amerika, faia konaseti, ae, ao ia tau faasaga ia Rusia, ua faalavelaveina.

I le taimi nei, faatasi ai ma le tusitala Hanikeri V. Jacobi, na ia tusia le operetta "Flowers of the Apple Tree", na faia i Niu Ioka i le 1919. I. Stravinsky, Rachmaninov, E. Varese, Izai, J. Heifets ma isi na auai le amataga.

E tele asiasiga a Kreisler i le lalolagi atoa, e tele faʻamaumauga o loʻo faʻamaumau. I le 1933 na ia faia ai le operetta Zizi lona lua na faia i Vienna. O lana lisi i lenei vaitau na faʻatapulaʻaina i tala masani, alofa faʻafealofani ma ana lava mea laiti. E toetoe lava a na te le taina musika faaonaponei: “E leai se fatu pese e mafai ona maua se ufimata aoga e tetee atu ai i kasa oona o tagata i aso nei. E le tatau ona ofo se tasi pe a faalogologo i musika a tupulaga talavou o aso nei. O le musika lea o lo tatou vaitaimi ma e masani lava. O musika o le a lē faia se isi itu seʻi vaganā ua suia le tulaga faapolotiki ma agafesootai i le lalolagi.”

I le 1924-32. E nofo Kreisler i Perelini, ae i le 1933 na faamalosia ai o ia e alu ese ona o faiga fascism, muamua i Falani ona sosoo ai lea ma Amerika. O iinei o loʻo faʻaauau ai ona faʻatino ma fai ana gaioiga. O le mea e sili ona manaia oi latou o tusitusiga fatuga o le vaiolini concertos e N. Paganini (Muamua) ma P. Tchaikovsky, taʻalo a Rachmaninov, N. Rimsky-Korsakov, A. Dvorak, F. Schubert, ma isi. I le 1941, na lavea ai Kreisler e. se taavale ma sa le mafai ona faatino. O le konaseti mulimuli na ia faia sa i Carnegie Hall i le 1947.

Peru Kreisler e ana le 55 fatuga ma sili atu i le 80 tusitusiga ma fetuutuunaiga o konseti eseese ma tala faatino, o nisi taimi e fai ma sui o se gaioiga fatufatuaʻi o le uluai kopi. O fatuga a Kreisler - o lana vaiolini concerto "Vivaldi", stylizations o matai anamua, Viennese waltzes, e pei o Recitative ma Scherzo, "Saina Tambourine", faatulagaga o le "Folia" e A. Corelli, "Devil's Trill" saunia e G. Tartini, fesuiaiga o le "Witch" Paganini, cadenzas to concertos e L. Beethoven ma Brahms o loʻo faia lautele i luga o le tulaga, fiafia i le manuia tele ma le au maimoa.

V. Grigoriev


I le faatufugaga musika o le muamua lona tolu o le XNUMXth seneturi, e le mafai e se tasi ona maua se ata pei o Kreisler. O le na faia se sitaili fou fou, muamua o le taʻaloga, na ia faʻamalosia moni tagata uma o ona tupulaga. E le o Heifetz, poʻo Thibaut, poʻo Enescu, poʻo Oistrakh, o le na "aʻoaʻoina" le tele mai le vaiolini sili Austrian i le taimi o le fausiaina o lana taleni, na pasia e ia. O le taaloga a Kreisler na faateia, faʻataʻitaʻi, suʻesuʻe, suʻesuʻeina faʻamatalaga laiti; na ifo i ona luma le au faimusika sili. Sa ia olioli i le pule e lē mafesiligia seʻia oo i le iʻuga o lona soifuaga.

I le 1937, ina ua 62 tausaga o Kreisler, na faalogo ai Oistrakh i Brussels. “Mo aʻu,” na ia tusia ai, “o le taalo a Kreisler na faia ai se lagona e le mafaagaloina. I le minute muamua lava, i le leo muamua lava o lana aufana tulaga ese, sa ou lagonaina uma le mana ma le matagofie o lenei tagata musika matagofie. I le iloiloina o le lalolagi musika o le 30s, na tusia ai e Rachmaninov: "O Kreisler ua taʻua o le vaiolini sili. I tua atu o ia o Yasha Kheyfets, poʻo ona tafatafa. Faatasi ai ma Kreisler, o Rachmaninoff sa i ai se ensemble tumau mo le tele o tausaga.

O le faatufugaga a Kreisler o se fatu pese ma se tagata fai pese na fausia mai le tuufaatasia o aganuu faamusika a Viennese ma Farani, o se tuufaatasiga na maua ai se mea e matua matagofie lava. Kreisler na fesoʻotaʻi ma le aganuu musika Viennese e le tele o mea o loʻo i totonu o lana lava galuega. Na aumaia e Vienna ia te ia se fiafia i le masani o le XNUMXth-XNUMXth seneturi, lea na mafua ai ona foliga mai o ana laʻititi laʻititi "matua". Ae sili atu le tuusaʻo o lenei fesoʻotaʻiga ma Vienna i aso uma, o lona malamalama, faʻaaogaina musika ma tu ma aga masani mai ia Johann Strauss. O le mea moni, e ese le waltzes a Kreisler ma Strauss, lea e pei ona taʻua saʻo e Y. Kremlev, “o le matagofie e faatasia ma le talavou, ma o mea uma e faatumulia i se malamalama uiga ese ma se vaaiga vaivai o le olaga.” O le waltz a Kreisler ua leiloa lona talavou, ua atili ai ona tuinanau ma vavalalata, o se "taʻaloga o lagona". Ae o le agaga o le tuai "Strauss" Vienna o loʻo nofo i totonu.

Na nonoina e Kreisler le tele o metotia vaiolini mai le faatufugaga Farani, aemaise lava vibrato. Na ia tuʻuina atu le vibration o se mea manogi faʻapitoa e le o se uiga o Farani. Vibrato, faʻaaogaina e le gata i cantilena, ae faʻapea foʻi i fuaitau, ua avea ma se tasi o faʻailoga o lana sitaili. Fai mai K. Flesh, e ala i le faateleina o le faailoaina o le vibration, na mulimuli ai Kreisler ia Yzai, o le na muamua faʻafeiloaʻi le vibrato lautele, malosi ma le lima agavale i le olaga i aso faisoo mo tagata ta vaiolini. E talitonu le tagata suʻesuʻe musika Falani o Marc Pencherl e faapea o le faaaʻoaʻoga a Kreisler e lē o Isai, ae o lona faiaʻoga i le Paris Conservatory Massard: “O se tagata aʻoga muamua a Massard, na ia mauaina mai i lona faiaʻoga se vibrato e faaalia ai, e matuā ese lava mai le aʻoga a Siamani.” O le au vaiolini o le aʻoga Siamani na faʻaalia i se uiga faʻaeteete i le vibration, lea na latou faʻaaogaina tele. Ma o le mea moni na amata ona valiina e Kreisler e le gata i le cantilena, ae o se mea faʻafefeteina foi, na feteenai ma le faʻailoga matagofie o faatufugaga faʻaleaʻoaʻoga o le XNUMXth seneturi.

Ae ui i lea, e le saʻo atoatoa le mafaufau ia Kreisler i le faʻaaogaina o le vibration o se tagata mulimuli o Izaya poʻo Massar, e pei ona faia e Flesch ma Lehnsherl. Na tuʻuina atu e Kreisler le vibration o se galuega faʻaalia ma faʻaalia, e le masani ai i ona tuaa, e aofia ai Ysaye ma Massard. Mo ia, na le toe "vali" ma liliu atu i se tulaga tumau o le vaiolini cantilena, o lona uiga sili ona malosi o le faʻaaliga. E le gata i lea, sa matua patino lava, i le ituaiga o se tasi o uiga sili ona uiga o lana lava sitaili. I le faʻasalalauina o le vibration i le masini afi, na ia tuʻuina atu i le taaloga se faʻafiafiaga uiga ese o se ituaiga o paolo "fesoʻo", lea na maua mai i se auala faʻapitoa o le faʻaogaina o le leo. I fafo atu o lenei mea, o le Kreisler vibration e le mafai ona mafaufauina.

E ese Kreisler mai i vaiolini uma i faiga ta'i ma le gaosiga o leo. Sa taalo o ia ma se aufana e mamao ese mai le alalaupapa, latalata i le fretboard, ma sasa pupuu ae mafiafia; na ia faʻaaogaina tele le portamento, faʻatumu le cantilena i "ccents-sighs" poʻo le vavaeeseina o le tasi leo mai le isi ma caesuras malu e faʻaaoga ai le portamentation. Fa'ailo i le lima taumatau sa masani ona fa'atasi ma fa'ailo i le agavale, e ala i le vibratory "tule". O le iʻuga, na faia ai se tart, "sensual" cantilena o se timbre vaivai "matte".

“I le umiaina o le aufana, na alu ese ai ma le loto i ai Kreisler mai i ona aso,” o le tusi lea a K. Flesh. – I ona luma, sa i ai se mataupu faavae le maluelue: taumafai i taimi uma e faaaoga le umi atoa o le aufana. O lenei mataupu faavae e faigata ona saʻo, pe a na o le faʻaaogaina faʻapitoa o le "agalelei" ma le "agalelei" e manaʻomia ai le tapulaa maualuga o le umi o le aufana. Po o le a lava le auala, o le faʻataʻitaʻiga a Kreisler o loʻo faʻaalia ai o le matagofie ma le malosi e le aofia ai le faʻaaogaina o le aufana atoa. Na ia fa'aogaina le pito pito i luga o le aufana na'o tulaga fa'apitoa. Na faamatalaina e Kreisler lenei uiga masani o le aufana e ala i le mea moni e "puupuu ona lima"; i le taimi lava e tasi, o le faʻaaogaina o le pito i lalo o le aufana na popole ai o ia e fesoʻotaʻi ma le avanoa i lenei tulaga e faʻaleagaina ai le "es" o le vaiolini. O lenei "tamaoaiga" na faapaleniina e lona uiga malosi malosi o le aufana ma le faʻamalosi, lea na faʻatonutonuina e se teteʻe sili ona malosi.

O Pencherl, o lē sa matauina Kreisler mo le tele o tausaga, na ia faailoa mai ni faasaʻoga i upu a Flesch; na ia tusia e taʻalo Kreisler i taʻaloga laiti, faʻatasi ai ma suiga faifaipea o le aufana ma lona lauulu e matua fufusi na maua ai e le tootoo se pulupulu, ae mulimuli ane, i le taimi mulimuli ane (o lona uiga o le Taua Muamua a le Lalolagi. - LR) toe foi i le tele o aʻoaʻoga. auala o le ifo.

O ta'i mafiafia laiti e tu'ufa'atasia ma le portamento ma le vibration fa'aalia o ni togafiti e lamatia ai. Ae ui i lea, o lo latou faʻaaogaina e Kreisler e leʻi sopoia tuaoi o le tofo lelei. Na faasaoina o ia e ala i le lē masuia o musika na mātauina e Flesch, lea na tupuga mai ma o se taunuuga o aʻoaʻoga: “E le afaina po o le ā le tulaga o le tuʻinanau o lona mata, e taofiofia i taimi uma, e lē o se tofo, e fuafua i se manuia taugofie,” o le tusi lea a Flesh. Na faia e Pencherl se faaiuga tutusa, ma le talitonu o auala a Kreisler e leʻi solia ai le mausali ma le mamalu o lana sitaili.

O mea faigaluega tamatamailima a Kreisler e uiga ese i le tele o suiga faʻafefe ma "tuunau", faʻamamafaina glissandos, lea e masani ona fesoʻotaʻi leo vavalalata e faʻaleleia ai lo latou faʻaalia.

I se tulaga lautele, o le taʻaloga a Kreisler e ese le malu, ma le "loloto" timbres, o se "romantic" rubato saoloto, tuʻufaʻatasia faʻatasi ma se fati manino: "O le manogi ma le paʻu o faavae ia e lua na faʻavae ai ana faatufugaga." "Na te leʻi ositaulagaina le pao mo le manuia o le masalosalo, ma na te leʻi tulituliloa faʻamaumauga saoasaoa." O upu a Flesch e le o ese mai le manatu o Pencherl: "I le cantabile, o lona sonority na maua ai se uiga ese - feilafi, vevela, e pei lava o le tuinanau, e leʻi maualalo lava ona o le maaa faifai pea o le pao lea na faʻaola ai le taʻaloga atoa. ”

O le ala lea e aliali mai ai le ata o Kreisler le vaiolini. E tumau pea le fa'aopoopoina o ni nai pa'i i ai.

I lala autu uma e lua o lana gaioiga - faʻatinoga ma le fatufatuaʻi - na avea Kreisler ma taʻutaʻua tele o se matai o mea laiti. O le laʻititi e manaʻomia faʻamatalaga, o lea o le taaloga a Kreisler na faʻamoemoeina lenei faʻamoemoe, faʻamaonia sina lanu itiiti o lagona, o le faʻaogaina o lagona. O lana sitaili fa'afiafia sa mata'ina ona o lona fa'alelei fa'apitoa ma e o'o lava i se tulaga fa'apitoa, salonism, e ui lava e matua fa'aeaina. Mo le malie uma, le fa'aogaina o le ta'aloga a Kreisler, ona o fa'amatalaga pu'upu'u au'ili'ili, sa i ai le tele o fa'asalalauga i totonu. I se tulaga tele, "tautala", "tautala" leo, lea e iloagofie ai le aufana faʻaonaponei, e mafua mai ia Kreisler. O lenei natura fa'alilolilo na fa'afeiloa'i ai elemene o le fa'aleleia i lana ta'aloga, ma o le agavaivai, fa'amaoni o le leo na maua ai le uiga o le faia o musika e leai se totogi, e iloga i le vave.

I le amanaia o uiga ese o lana sitaili, na fausia ai e Kreisler polokalame o ana konaseti e tusa ai. Na ia tuuto atu le vaega muamua i galuega tetele, ma le lona lua i mea laiti. I le mulimuli ai ia Kreisler, o isi vaiolini o le XNUMXth seneturi na amata ona faʻatumu a latou polokalame i ni fasipepa laiti ma tusitusiga, e leʻi faia muamua (o mea laiti na taʻalo na o se encore). E tusa ai ma le saunoaga a Pencherl, "i galuega tetele o ia o le faamatalaupu sili ona faʻaaloalogia, faʻailoga i totonuеNa fa'aalia e nza ia lava i le sa'olotoga e fa'atino ai vaega laiti i le fa'ai'uga o le konaseti.

E le mafai ona ioe i lea manatu. Na faʻafeiloaʻi foʻi e Kreisler le tele o tagata taʻitoʻatasi, naʻo le tulaga ese ia te ia, i le faʻamatalaga o le vasega. I se foliga tele, o lona faʻaleleia o uiga, o se faʻalelei faʻapitoa, na faʻatupuina e le atamai o lona tofo, na faʻaalia. Na tusia e K. Flesh e itiiti lava se faamalositino na faia e Kreisler ma manatu ai e lē manaʻomia ona “taʻalo.” Na te leʻi talitonu i le manaʻomia o faʻataʻitaʻiga masani, ma o le mea lea e le atoatoa ai lona tamatamailima. Ae ui i lea, i luga o le tulaga, sa ia faaalia le "fiafia malie."

Na saunoa Pencherl e uiga i lenei mea i se auala ese. E tusa ai ma ia, tekinolosi mo Kreisler i taimi uma i tua, e le o ia lava o lana pologa, ma le talitonu afai o se tulaga lelei faʻapitoa na maua i le tamaitiiti, e le tatau ona popole se tasi mulimuli ane. Na ia taʻu atu i se tasi o tusitala: “Afai e galue lelei se tagata amio lelei a o laʻitiiti, o le a tumau pea ona fetuutuunaʻi ona tamatamaʻilima e faavavau, e tusa lava pe a oo ina matua e lē mafai ona ia tausia lana metotia i aso uma.” O le matua o le taleni Kreisler, le faatamaoaigaina o lona tagata, na faafaigofieina e ala i le faitauina o musika ensemble, aoaoga lautele (tusitusiga ma filosofia) i se tulaga sili atu nai lo le tele o itula faaalu i fua po o faamalositino. Ae o lona galala mo musika sa le faamalieina. Taaalo i ensembles ma uo, e mafai ona ia fai atu e toe fai le Schubert Quintet ma cellos e lua, lea na ia faamemelo i ai, faatolu i le laina. Fai mai a ia, o le naunau i musika e tutusa ma le naunau e ta, e tasi ma tutusa – “taa le vaiolini po o le taalo roulette, fatu po o le ulaula opium …”. "A i ai lou amio mama i lou toto, ona tauia lea o oe e le fiafia e a'e i luga o le tulaga mo ou faanoanoaga uma ..."

Na faamaumauina e Pencherl le uiga o le ta vaiolini i fafo, o lana amio i luga o le tulaga. I se mataupu ua uma ona taʻua muamua, na ia tusi mai ai: “E amata mai i mea mamao oʻu manatuaga. O aʻu o se tama laʻitiiti lava ina ua ou maua le manuia i le faia o se talanoaga umi ma Jacques Thiebaud, o le sa i ai pea i le vaveao o lana galuega mataʻina. Sa ou lagonaina mo ia lena ituaiga o faamemelo ifo i tupua lea e matua gauai atu i ai tamaiti (i se mamao e le o toe foliga mai ia te au e le talafeagai). Ina ua ou fesiligia o ia ma le matapeʻapeʻa e uiga i mea uma ma tagata uma i lana galuega, o se tasi o ana tali na paʻi mai ia te aʻu, aua na mafua mai i le mea na ou manatu o se atua i le au vaiolini. “E i ai se tasi ituaiga tulaga ese,” sa ia fai mai ai ia te au, “o le a sili atu nai lo a’u. Manatua le igoa o Kreisler. O le a avea lea ma o tatou matai mo tagata uma.”

E masani lava, na taumafai Pencherl e alu i le konaseti muamua a Kreisler. "Na foliga mai o Kreisler o se tagata sili ia te aʻu. E masani lava ona ia fafaguina se lagona uiga ese o le malosi ma se tino lautele, o se ua afeleti o se tagata togi mamafa, o se foliga e mataʻina foliga, faapaleina i lauulu mafiafia i le tipi a le auvaa. I se su'esu'ega toto'a, o le mafanafana o le si'ufofoga na suia ai le mea na foliga mai e saua i le tepa muamua.

A o taina e le aufaaili le folasaga, sa tu o ia e pei o loo leoleoina - o ona lima i ona itu, o le vaiolini toeitiiti lava i le eleele, o loo pipii i le pipi i le tamatamailima o lona lima agavale. I le taimi o le folasaga, na ia sii aʻe i luga, e pei o se faatafai, i le sekone mulimuli lava, e tuu i luga o lona tauau ma se taga e matua televave lava na foliga mai o le meafaifaaili e puʻe i luga e le auvae ma le ponaivi.

O le talaaga a Kreisler o loʻo faʻamatalaina i le tusi a Lochner. Na fanau o ia i Vienna i le aso 2 o Fepuari, 1875 i le aiga o se fomaʻi. O lona tama o se tagata e fiafia tele i musika ma na o le tetee a lona tamamatua na taofia ai o ia mai le filifilia o se galuega musika. E masani ona taina musika a le aiga, ma e ta e le aunoa i Aso Toonai. Sa faalogo atu Fritz ia i latou e aunoa ma se taofi, ma le fiafia i leo. O le musika sa i lona toto na ia tosoina ai nonoa seevae i luga o pusa sikaleti ma faataitai i le au taaalo. Fai mai Kreisler: “I se tasi taimi, ina ua tolu ma le ʻafa oʻu tausaga, sa ou i tafatafa o loʻu tamā i le taimi o le taʻaloga a le Mozart stroke quartet, lea e amata i nota. toe – b-flat – masima (ie G major Nu. 156 e tusa ai ma le Koechel Catalog. – LR). “E faapefea ona e iloa e taina na nota e tolu?” Sa ou fesili atu ia te ia. Sa ia aveina ma le onosai se pepa, tusi ni laina se lima ma faamatala mai ia te au le uiga o nota taitasi, tuu i luga po o le va o lenei po o lena laina.

I le 4 o ona tausaga, na ia faatauina mai ai se vaiolini moni, ma Fritz na ia pikiina le vii a Austrian i luga. Sa amata ona manatu o ia i le aiga o se vavega itiiti, ma sa amata ona tuuina atu e lona tama ia te ia lesona musika.

O le a le vave na ia atiina ae e mafai ona faamasinoina e le mea moni e faapea o le tamaititi e 7-tausaga (i le 1882) na taliaina i le Conservatory Vienna i le vasega a Joseph Helmesberger. Na tusia e Kreisler i le Musical Courier ia Aperila 1908: “I le taimi lea, na aumai ai e uo ia te aʻu se vaiolini afa lapopoʻa, maaleale ma le fati, o se ituaiga tuai lava. Ou te leʻi faamalieina atoatoa i ai, aua na ou manatu a o aʻoga i le conservatory e mafai ona ou maua a itiiti ifo ma le tolu-kuata vaiolini ... "

O Helmesberger o se faiaoga lelei ma na ia tuuina atu i lana fagafao se faavae mautu faapitoa. I le tausaga muamua o lona nofo ai i le conservatory, na faia ai e Fritz lona tulaga muamua, i se konaseti a le tagata pese lauiloa o Carlotta Patti. Na ia suʻesuʻeina le amataga o le aʻoaʻoga ma Anton Bruckner ma, faʻaopoopo i le vaiolini, na tuʻuina atu le tele o le taimi e ta ai le piano. I le taimi nei, e toaitiiti tagata latou te iloa o Kreisler o se ta piano sili ona lelei, e taʻalo saoloto e oʻo lava i taʻaloga faigata mai se laupepa. Fai mai latou, ina ua aumai e Auer Heifetz i Perelini i le 1914, na iu uma i laua i le fale e tasi. O malo faʻapotopoto, o loʻo iai Kreisler, na fai atu i le tama e ta se mea. “Ae faapefea le so’oga?” O le fesili lea a Heifetz. Ona alu lea o Kreisler i le piano ma, o se faamanatu, na o faatasi ma Mendelssohn's Concerto ma lana lava pese, The Beautiful Rosemary.

10-tausaga le matua Kreisler faauu manuia mai le Conservatory Vienna ma se pine auro; na faatau e ana uo ia te ia se vaiolini tolu-kuata e Amati. O le tama, ua uma ona moemiti i se vaiolini atoa, sa toe le fiafia. I le aufono a le aiga i le taimi lava e tasi, na tonu ai ina ia faamaeaina lana aoaoga musika, e tatau ona alu Fritz i Pale.

I le 80s ma le 90s, o le Paris Violin School sa i lona tulaga maualuga. Na aʻoaʻo Marsik i le conservatory, o le na tausia Thibault ma Enescu, Massar, mai lana vasega o Venyavsky, Rys, Ondrichek na sau i fafo. Kreisler sa i le vasega a Joseph Lambert Massard, "Ou te manatu na alofa Massard ia te au aua sa ou taalo i le sitaili a Wieniawski," na ia ioe mulimuli ane. I le taimi lava e tasi, sa suʻesuʻe Kreisler fatuga ma Leo Delibes. O le manino o le sitaili a lenei matai na lagona mulimuli ane i galuega a le vaiolini.

O le faauuga mai le Paris Conservatoire i le 1887 o se manumalo. O le tama e 12 tausaga le matua na manumalo i le faailoga muamua, na tauva ma le au vaiolini e 40, o i latou taitoatasi e le itiiti ifo i le 10 tausaga e matua ai ia te ia.

O le taunuu mai Paris i Vienna, na maua ai e le talavou vaiolini se ofo mai le pule Amerika Edmond Stenton e malaga i le Iunaite Setete ma le ta piano o Moritz Rosenthal. O le taamilosaga Amerika na faia i le vaitau 1888/89. I le aso 9 o Ianuari, 1888, na faia ai e Kreisler lona amataga i Boston. O le konaseti muamua lea na amata moni ai lana galuega o se ta vaiolini konaseti.

O le toe foi atu i Europa, na tuua ai e Kreisler mo sina taimi le vaiolini ina ia faamaea lana aʻoga lautele. A o laʻitiiti, sa aʻoaʻoina o ia e lona tama i mataupu tau aʻoaʻoga lautele i le fale, aʻoaʻo le Latina, Eleni, faʻasaienisi faanatura ma le matematika. I le taimi nei (i le 1889) na ia ulufale i le Aoga Faafomai i le Iunivesite o Vienna. O le toulu atu i le suʻesuʻega faafomaʻi, sa ia suʻesuʻe ma le filiga ma polofesa sili ona tele. O loʻo i ai se faʻamaoniga e faʻaopoopoina na ia suʻesuʻeina ata tusi (i Pale), suʻesuʻeina tala faʻasolopito (i Roma).

Ae peitai, o lenei vaitaimi o lona talaaga e le o manino atoatoa. O tusitusiga a I. Yampolsky e uiga ia Kreisler o loʻo taʻu mai ai i le 1893 na sau ai Kreisler i Moscow, lea na ia faia ai ni konaseti 2 i le Russian Musical Society. E leai se tasi o galuega mai fafo i le vaiolini, e aofia ai le monokalafi a Lochner, o loʻo i ai nei faʻamatalaga.

I le 1895-1896, na tautua ai Kreisler i lana auaunaga faamiliteli i le pulega a Archduke Eugene o Habsburg. Na manatua e le Archduke le talavou vaiolini mai ana faafiafiaga ma faʻaaogaina o ia i afiafi musika o se tagata pese toatasi, faʻapea foʻi ma le au faʻaili pe a faʻataʻitaʻiina ni taʻaloga opera amateur. Mulimuli ane (i le 1900) na siitia ai Kreisler i le tulaga o le lutena.

Na faʻasaʻolotoina mai le 'au, na toe foʻi Kreisler i musika. I le 1896 na malaga ai i Turkey, ona 2 tausaga (1896-1898) na nofo ai i Vienna. E masani ona e feiloai ia te ia i le cafe "Megalomania" - o se ituaiga o kalapu musika i le laumua o Austria, lea na potopoto ai Hugo Wolf, Eduard Hanslick, Johann Brahms, Hugo Hofmannsthal. O feso'ota'iga ma nei tagata na maua ai e Kreisler se mafaufau su'esu'e uiga ese. E sili atu ma le faatasi mulimuli ane na ia manatua ai ana feiloaiga ma i latou.

Sa lei faigofie le ala i le mamalu. O le uiga ese o le faatinoga a Kreisler, o le e ta "e le pei" o isi vaiolini, e faateʻia ma faʻafefe ai tagata Viennese conservative. O le le fiafia, na ia taumafai ai e ulufale i le aufaaili a le Royal Vienna Opera, ae e le taliaina foi o ia iina, e faapea "ona o le leai o se lagona o le pao." O le taʻutaʻua e naʻo le maeʻa o konaseti o le 1899. O le taunuu i Perelini, na faʻafuaseʻi ona faia e Kreisler ma se manumalo manumalo. O le alii sili Joachim lava ia e fiafia i lana taleni fou ma e le masani ai. O Kreisler na taʻua o le vaiolini sili ona manaia o le vaitau. I le 1900, na valaaulia ai o ia i Amerika, ma o se malaga i Egelani ia Me 1902 na faʻamalosia ai lona lauiloa i Europa.

O se taimi malie ma le popole o lona talavou faatufugaga. I le natura, o Kreisler o se tagata olaola, faʻafeiloaʻi, faʻafefe i tausuaga ma aga malie. I le 1900-1901 na ia taamilo ai Amerika ma le ta piano o John Gerardi ma le ta piano Bernhard Pollack. O uo e faifai pea i le ta piano, ona e popole i taimi uma ona o le latou foliga i totonu o le potu tusiata i le sekone mulimuli, a o lei alu i luga o le tulaga. I se tasi aso i Chicago, na iloa ai e Pollak e leʻi iai uma i laʻua i le potu tusiata. Sa fesootai le hall i le faletalimalo lea sa nonofo ai i latou e toatolu, ma na faanatinati atu Pollak i le fale o Kreisler. Na oso atu i totonu e aunoa ma le tu’itu’i ma maua atu ai le ta vaiolini ma le cellist o taoto i luga o se moega tele lua, ma palanikeke ua toso i luga o latou auvae. Na latou taagulu fortissimo i se ta'aloga mata'utia. “Ei, ua lua vale! Na alaga atu Pollack. “Ua potopoto le aofia ma o loo faatalitali mo le amataga o le konaseti!”

– Tuu mai ou te moe! le tagi a Kreisler i le gagana tarako Wagnerian.

O lo'u filemu lea o lo'u mafaufau! o le oi lea o Gerardi.

Faatasi ai ma nei upu, sa latou liliu uma i le isi itu ma amata ona taagulu sili atu le leo malie nai lo le taimi muamua. I le ita tele, na toso ese ai e Pollack o latou palanikeke ma iloa ai o loʻo i ai i latou i ofu siʻusiʻu. Na o le 10 minute le tuai na amata ai le konaseti ae leai se mea na iloa e le aofia.

I le 1902, na tupu ai se mea tele i le olaga o Fritz Kreisler - na ia faaipoipo ia Harriet Lyse (ina ua uma lana tane muamua, Mrs. Fred Wortz). O ia o se tamaitai lelei, atamai, aulelei, maaleale. Na avea o ia ma ana uo sili ona tuuto, faasoa atu ona manatu ma mitamita vale ia te ia. Se'ia oo ina matutua sa latou fiafia.

Mai le amataga o le 900s seia oo i le 1941, na faia ai e Kreisler le tele o asiasiga i Amerika ma femalagaaʻi masani i Europa atoa. E sili ona vavalalata o ia ma le Iunaite Setete ma, i Europa, ma Egelani. I le 1904, na tuuina atu ai e le London Musical Society se pine auro mo lana faatinoga o le Beethoven Concerto. Ae faaleagaga, Kreisler e sili ona latalata i Farani ma i totonu o ana uo Farani Ysaye, Thibault, Casals, Cortot, Casadesus ma isi. O le fa'apipi'i a Kreisler i aganu'u Falani e fa'aola. E masani ona ia asiasi i le esetete Belgian o Ysaye, taina musika i le fale ma Thibaut ma Casals. Na fa'ailoa e Kreisler o Izai sa i ai sona fa'aauupegaina fa'ata'ita'iga tele ia te ia ma sa ia nono mai le tele o metotia vaiolini mai ia te ia. O le mea moni o Kreisler na avea ma "suli" a Izaya i tulaga o le vibration ua uma ona taʻua. Ae o le mea autu o le ua tosina Kreisler i le atemosifia faatufugaga o loʻo i ai i le liʻo o Ysaye, Thibaut, Casals, o latou uiga fiafia i musika, faʻatasi ma se suʻesuʻega loloto. I fesoʻotaʻiga ma i latou, ua faʻavaeina ai uiga faʻalelei a Kreisler, o uiga sili ona lelei ma mamalu o lona uiga faʻamalosia.

A o leʻi oo i le Taua Muamua a le Lalolagi, e tau le iloa Kreisler i Rusia. E faalua ona ia faia konaseti iinei, i le 1910 ma le 1911. Ia Tesema 1910, na ia faia ai ni konaseti se 2 i St. Petersburg, ae na le iloa, e ui lava na latou mauaina se iloiloga lelei i le mekasini Musika (Nu. 3, itulau 74). Sa maitauina o lana faatinoga e maua ai se lagona loloto i le malosi o le uiga ma le maaleale uiga ese o faaupuga. Na ia taina ana lava galuega, lea o loʻo faʻaauau pea i lena taimi o ni fetuutuunaiga o tala tuai.

I le tausaga mulimuli ane, na toe sau Kreisler i Rusia. I le taimi o lenei asiasiga, o ana konaseti (Tesema 2 ma le 9, 1911) ua uma ona mafua ai le sili atu o le leo. “I totonu o a tatou vaiolini i aso nei,” na tusia ai e le tagata faitio Rusia, “o le igoa o Fritz Kreisler e tatau ona tuu i se tasi o nofoaga muamua. I ana faafiafiaga, o Kreisler e sili atu le tusiata nai lo le amio mama, ma o le taimi faʻalelei e natia ai i taimi uma ia te ia le manaʻoga masani e tatau i tagata vaiolini uma ona faʻaalia a latou metotia. Ae o lenei, e tusa ai ma le faitioga, e taofia ai o ia mai le talisapaia e le "tagata lautele", o loo sailia le "mama mama" i soo se tagata fai pese, lea e sili atu ona faigofie ona iloa.

I le 1905, na amata ai ona lolomiina e Kreisler ana galuega, ma faʻafeiloaʻi atu i le faʻasalalauga ua lauiloa nei. Faatasi ai ma lomiga o le "Three Old Viennese Dances", e faapea o Joseph Lanner, ma se faasologa o "transcriptions" o tala e faia e tagata lauiloa - Louis Couperin, Porpora, Punyani, Padre Martini, ma isi. Muamua, na ia faia nei "tusi" i le ana lava konaseti, ona lomia lea ma vave ona taape i le lalolagi atoa. E leai se ta vaiolini na te le fa'aofiina i latou i lana fa'asologa o konaseti. E sili ona lelei leo, fa'alelei fa'alelei, sa fa'aaloalogia e le au faimusika ma tagata lautele. I le avea ai ma uluai fatuga "ana lava", na tatala ai e Kreisler i le taimi lava e tasi taʻaloga Viennese salon, ma faitioina o ia e sili atu ma le tasi ona o le "tofo leaga" na ia faʻaalia i tala e pei o le "The Pangs of Love" poʻo le "Viennese Caprice".

O le taufaaleaga ma vaega "matalasi" na faaauau pea seia oo i le 1935, ina ua talia e Kreisler i le tusitala musika o le New Times Olin Dowen o le faasologa atoa o le Classical Manuscripts, sei vagana ai uluai 8 pa i le Louis XIII's Ditto Louis Couperin, na ia tusia. E tusa ai ma Kreisler, o le manatu o sea pepelo na oo mai i lona mafaufau i le 30 tausaga talu ai e fesootai ma le manao e toe faatumu lana lisi o konaseti. "Na ou iloa o le a maasiasi ma le faautauta le taʻu pea o loʻu lava igoa i polokalama." I se isi taimi, na ia faʻamatalaina le mafuaʻaga o le pepelo e ala i le ogaoga lea e masani ona togafitia ai le amataga o le au fai pese. Ma o se faʻamaoniga, na ia taʻua se faʻataʻitaʻiga o lana lava galuega, e faʻaalia ai le eseʻesega o tala faʻatusa ma fatuga na sainia ma lona igoa na iloiloina - "Viennese Caprice", "Chinese Tambourine", ma isi.

O le faaaliga o le pepelo na mafua ai se afa. Na tusia e Ernst Neumann se tala faataumaoi. Na tulai mai se feeseeseaiga, faamatalaina auiliili i le tusi a Lochner, ae ... e oo mai i aso nei, o "tala masani" a Kreisler o loʻo tumau pea i le lisi o vaiolini. E lē gata i lea, o le mea moni, sa saʻo lava Kreisler, i le tetee atu iā Neumann, na ia tusi ai: “O igoa na ou filifilia ma le faaeteete sa matuā lē iloa e le toʻatele. O ai na faalogo i se galuega e tasi a Punyani, Cartier, Francoeur, Porpora, Louis Couperin, Padre Martini poʻo Stamitz ae ou te leʻi amata fatuina i lalo o latou igoa? Na latou ola i na o lisi o palakalafa o tusitusiga; o a latou galuega, pe afai e iai, ua faasolosolo malie ona liu efuefu i monaseri ma faletusi tuai.” Kreisler faʻalauiloaina o latou igoa i se auala uiga ese ma e le masalomia na saofagā i le faʻaalia o le fiafia i musika vaiolini o le XNUMXth-XNUMXth seneturi.

Ina ua amata le Taua Muamua a le Lalolagi, sa malolo le au Kreisler i Suiselani. I le faalēaogāina o konekarate uma, e aofia ai le malaga taamilo i Rusia ma Kusevitsky, na faanatinati atu Kreisler i Vienna, lea na ia lesitala ai o se lutena i le autau. O le tala e faapea na auina atu le ta vaiolini taʻutaʻua i le malae o le taua na mafua ai se tali malosi i Austria ma isi atunuu, ae e aunoa ma ni taunuuga mautinoa. Na tuua ai Kreisler i le vaegaau. O le regiment lea na ia auauna ai na vave ona siitia atu i luma o Rusia e latalata i Lvov. Iā Setema 1914, na salalau atu ai tala sesē e faapea na fasiotia Kreisler. O le mea moni, na manuʻa o ia ma o le mafuaʻaga lea o lona faʻateʻaina. O le taimi lava lena, faatasi ai ma Harriet, na ia tuua ai mo le Iunaite Setete. O le taimi na totoe, a o faagasolo le taua, sa latou nonofo ai i inā.

O tausaga mulimuli ane o le taua sa faailogaina i gaoioiga faagaeeloto o konaseti. Amerika, Egelani, Siamani, toe Amerika, Siekisolovakia, Italia - e le mafai ona faʻamatalaina ala o le tusiata sili. I le 1923, na faia ai e Kreisler se malaga tele i Sasaʻe, asiasi i Iapani, Korea, ma Saina. I Iapani, sa ia matua fiafia i galuega o le vali ma musika. Na ia faʻamoemoe foi e faʻaaoga le leo o le ata Iapani i lana lava galuega. I le 1925 na malaga ai i Ausetalia ma Niu Sila, mai iina i Honolulu. Seia oo i le ogatotonu o le 30s, atonu o ia o le vaiolini sili ona lauiloa i le lalolagi.

O Kreisler o se tagata tetee malosi. Na ia matua taʻusalaina sauaga na mafatia i Siamani e Bruno Walter, Klemperer, Busch, ma matua musu e alu i lenei atunuu "seia oo i le aia tatau a tusiata uma, e tusa lava po o le a lo latou tupuaga, tapuaiga ma tagatanuu, e faataitai ai a latou faatufugaga e le suia i le mea moni a Siamani. .” O lea na ia tusi ai i se tusi ia Wilhelm Furtwängler.

Faatasi ai ma le popole, na ia mulimuli i le salalau o le fascism i Siamani, ma ina ua faamalosia Austria i le Fascist Reich, na ia pasia (i le 1939) i le tagatanuu Farani. I le taimi o le Taua Lona Lua a le Lalolagi, sa nofo Kreisler i le Iunaite Setete. O ona lagona alofa uma sa i ai i le itu o le au tetee fascist. I lenei vaitau, na ia faia pea konaseti, e ui lava o tausaga ua amata ona latou lagona.

Aperila 27, 1941, a o sopoia le auala i Niu Ioka, na lavea ai o ia i se loli. Mo le tele o aso sa i ai le tusiata sili i le va o le ola ma le oti, i le faʻalavelave na te leʻi iloaina i latou na siomia o ia. Ae ui i lea, o le mea e lelei ai, na feagai lona tino ma le faʻamaʻi, ma i le 1942 na mafai ai e Kreisler ona toe foʻi i le gaioiga faʻafiafia. O ana faafiafiaga mulimuli na faia i le 1949. Ae ui i lea, mo se taimi umi talu ona alu ese mai le tulaga, sa i ai Kreisler i le totonugalemu o le au musika o le lalolagi. Sa latou fesootaʻi ma ia, feutagaʻi e pei o se “loto fuatiaifo” mamā ma lē pala.

Na ulufale Kreisler i le talafaasolopito o musika e le gata o se tagata fai pese, ae o se uluai fatu pese. O le vaega autu o lona talatuu foafoa o se faasologa o mea laiti (e tusa ma le 45 tala). E mafai ona vaevaeina i ni vaega se lua: o le tasi e aofia ai mea laiti i le Viennese style, o le isi - faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga o le 2th-2th seneturi. Na taumafai Kreisler i lona lima i foliga lapoa. Faatasi ai ma ana galuega tetele o le 1917 bow quartets ma le 1932 operettas "Apple Blossom" ma "Zizi"; o le muamua na fatuina i le 11, o le lona lua i le 1918. O le amataga o le "Apple Blossom" na faia ia Novema 1932, XNUMX i Niu Ioka, "Zizi" - i Vienna ia Tesema XNUMX. O operettas a Kreisler o se manuia tele.

Kreisler e iai le tele o tusitusiga (sili atu i le 60!). O nisi oi latou ua mamanuina mo se au maimoa e leʻi saunia ma faʻafiafiaga a tamaiti, aʻo isi o ni faʻasalalauga matagofie. O le matagofie, lanu felanulanuaʻi, vaiolini na latou maua ai le lauiloa faʻapitoa. I le taimi lava e tasi, e mafai ona tatou talanoa e uiga i le fatuina o tusitusiga o se ituaiga fou, e leai se totogi i le tulaga o le faiga o faiga, faʻamuamua ma e masani lava "Kreisler" leo. O ona tusitusiga e aofia ai galuega eseese a Schumann, Dvorak, Granados, Rimsky-Korsakov, Cyril Scott ma isi.

O le isi ituaiga o gaioiga fatufatua'i e leai se totogi. O suiga ia a Paganini ("The Witch", "J Palpiti"), "Foglia" saunia e Corelli, Tartini's Variations i luga o se autu e Corelli i le faagasologa ma le teuteuina o Kreisler, ma isi. O lona talatuu e aofia ai cadenzas i concertos e Beethoven, Brahms, Paganini, le tiapolo sonata a Tartini.”

O Kreisler o se tagata aʻoaʻoina - na ia iloa lelei le Latina ma le Eleni, na ia faitauina le Iliad e Homer ma Virgil i le amataga. O le a le tele o lona maualuga i luga aʻe o le tulaga lautele o vaiolini, e tuʻu malie, e le maualuga tele i lena taimi, e mafai ona faʻamasinoina i lana talanoaga ma Misha Elman. I le vaaia o le Iliad i luga o lana kesi, na fesili Elman ia Kreisler:

– O le gagana Eperu lena?

Leai, i le gagana Eleni.

- E lelei lenei?

– maualuga!

– E maua ile Igilisi?

- Ae a.

O faʻamatalaga, e pei ona latou fai mai, e le manaʻomia.

O Kreisler na tumau pea lona uiga malie i lona olaga atoa. I se tasi taimi, - fai mai Elman, - na ou fesili ia te ia: o ai o le vaiolini na ia faalogo i ai na sili ona malosi ia te ia? Na tali mai Kreisler e aunoa ma se faatuai: Venyavsky! Faatasi ai ma loimata i ona mata, sa vave ona ia faamatalaina manino lana taaloga, ma i se auala na maligi ai foi loimata o Elman. I le toe foi atu i le fale, sa tilotilo Elman i le lomifefiloi a Grove ma … faamautinoa na maliu Venyavsky ina ua na o le 5 tausaga o Kreisler.

I se isi taimi, liliu atu ia Elman, Kreisler na amata ona faamautinoa atu ia te ia e matua taua lava, e aunoa ma se ata o se ataata, pe a taina e Paganini le lua harmonics, o nisi oi latou e taina le vaiolini, ae o isi e faaili. Mo le faatauanau, na ia faaalia le auala na faia ai e Paganini.

O Kreisler sa matua agalelei ma agalelei. Na ia tuuina atu le tele o lona tamaoaiga i galuega alofa. Ina ua uma se konaseti i le Metropolitan Opera i le aso 27 o Mati, 1927, na ia foaʻi uma tupe maua, lea e aofaʻi i se aofaiga tele o le $ 26, i le American Cancer League. Ina ua uma le Taua Muamua a le Lalolagi, sa ia tausia le 000 tamaiti matuaoti a ana uo-aumea; Ina ua taunuu i Perelini i le 43, na ia valaaulia ai le 1924 o tamaiti sili ona matitiva i le pati Kerisimasi. 60 na aliali mai. “O lo’o sologa lelei la’u pisinisi!” sa ia alaga, patipati ona lima.

O lona popole mo tagata sa faasoa atoatoa e lona toalua. I le faaiuga o le Taua Lona Lua a le Lalolagi, na auina atu ai e Kreisler pusa meaai mai Amerika i Europa. O nisi o pusa na gaoia. Ina ua lipotia lenei mea ia Harriet Kreisler, sa tumau pea lona toʻa: i le uma, e oʻo lava i le tagata gaoi na ia faia, i lona manatu, e fafaga lona aiga.

Ua leva ona avea ma toeaina, i le afiafi o le tuua o le tulaga, o lona uiga, ina ua faigata ona faʻamoemoe i le toe faʻatumu o lona laumua, na ia faʻatau atu le faletusi sili ona taua o tusitusiga ma mea eseese na ia aoina ma le alofa i lona olaga atoa mo le 120. afe 372 tala ma vaevaeina lenei tupe i le va o faalapotopotoga alofa Amerika se lua. Na ia fesoasoani i taimi uma i lona aiga, ma o ona uiga e uiga i uo e mafai ona taʻua o le faʻamaoni moni. Ina ua faatoa sau Iosefa Segeti i le Iunaite Setete i le 1925, sa matua faateia lava o ia i uiga agalelei o tagata lautele. E foliga mai aʻo leʻi oʻo mai, na faʻasalalau e Kreisler se tusiga lea na ia faʻaalia ai o ia o le vaiolini sili ona lelei mai fafo.

Sa matua faigofie lava, fiafia i le faigofie i isi ma e le'i matamuli lava i tagata lautele. Sa ia mana'o tele ina ia o'o atu lana faatufugaga i tagata uma. I se tasi aso, fai mai Lochner, i se tasi o uafu i Peretania, na alu ese ai Kreisler mai se vaʻa e faʻaauau lana malaga i nofoaafi. Sa umi se taimi o faatali, ma sa ia manatu ai e lelei le faamutaina o le taimi pe afai na te faia se konaseti laitiiti. I totonu o le potu malulu ma le faanoanoa o le nofoaga, na aveese ai e Kreisler se vaiolini mai lana pusa ma ta mo le ofisa o le tiute, eli koale, ma tagata faufale. Ina ua uma, sa ia faaalia le faamoemoe latou te fiafia i ana faatufugaga.

O le agalelei o Kreisler i talavou vaiolini e mafai ona faʻatusatusa i le agalelei o Thibaut. Na matua faamemelo Kreisler i le manuia o tupulaga talavou o vaiolini, na talitonu o le toatele oi latou na ausia, pe a le o le atamai, o le pule a Paganini. Ae ui i lea, o lona faamemelo, e pei o se tulafono, e naʻo le metotia: "E mafai ona latou taʻalo faigofie mea uma na tusia e sili ona faigata mo le mea faifaʻaili, ma o se mea sili lea na ausia i le talafaasolopito o mea fai musika. Ae mai le vaaiga o le atamai faauigaina ma lena malosiaga lilo lea o le leitiofoni a se tagata taalo maoae, i lenei itu o tatou tausaga e le ese tele mai isi augatupulaga.

Na maua mai e Kreisler mai le 29th seneturi se limafoai o le loto, o se faʻatuatuaga alofa i tagata, i tulaga maualuluga. I lana faatufugaga, e pei ona taʻua lelei e Pencherl, sa i ai le mamalu ma le faatosina, le manino Latina ma le masani Viennese sentimentality. O le mea moni, i le fatuga ma le faatinoga a Kreisler, ua le toe ausia manaoga matagofie o lo tatou taimi. E tele mea na tutupu i le taimi ua tuanaʻi. Ae e le tatau ona galo ia i tatou o lana faatufugaga na fausia ai se vaitaimi atoa i le talafaasolopito o le lalolagi vaiolini aganuu. O le mafuaaga lena o le tala o lona maliu ia Ianuari 1962, XNUMX na pa'u ai musika i le lalolagi atoa i le faanoanoa loloto. O se tusiata maoae ma se tagata maoae, o lona manatua o le a tumau mo seneturi, ua maliu.

L. Raaben

Tuua se tali